Kako se riješiti žgaravice? Reagirajte na vrijeme
Žgaravica se naziva bolešću modernog doba jer je često povezana sa stresnim načinom života. Ubrzani životni tempo, brza prehrana, konzumiranje alkohola i pušenje samo su neke od navika koje ju uzrokuju.
Neugodna bol, mučnina i osjećaj peckanja u jednjaku 30-60 minuta nakon obroka simptomi su s kojima se susreće sve više ljudi, a riječ je o žgaravici. Ona je jedan od vodećih zdravstvenih problema danas i ukazuje na poremećaj rada probavnog sustava. S obzirom na to koliko je rasprostranjena među ljudima i da nije opasna po život, ljudi često ne poduzimaju ništa i nadaju se da će proći s vremenom. Liječnici upozoravaju da ako žgaravicu osjetite više od dva puta tjedno, posjetite gastroenterologa.
Što je zapravo žgaravica?
Osjećaj žarenja iza prsne kosti nastaje kada se mišić koji otvara i zatvara želudac (donji ezofagealni sfinkter) s vremenom opusti i ne uspije spriječiti vraćanje kiselog sadržaja želuca u jednjak. Osim osjećaja žarenja iza prsne kosti koji se širi do vrata, simptomi mogu uključivati i nadraženo grlo, promukao glas, astmu te osjećaj probadanja u prsima. Iako žgaravica nije opasna po život, važno je posjetiti liječnika jer kiselina može nagrizati i tkivo jednjaka bez ikakvih primjetnih simptoma. Ako nije riječ o prolaznom poremećaju, odnosno ako se žgaravica pojavljuje više od dva puta tjedno, liječnik će dijagnosticirati gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB).
Pazite što jedete i pijete
Životni stil igra ključnu ulogu kod liječenja žgaravice, a on uključuje prehrambene navike, ali i emocionalni stres. Preporučuje se izbjegavati masnu i prženu hranu, čokoladu, slastice s pepermintom, alkohol, kavu, gazirana pića, rajčicu, kečap i senf, ocat te citrusno voće i napitke. Posebno izbjegavajte hranu prženu u dubokome ulju jer ona ionako nije dobra za zdravlje. Ako ste ljubitelj janjetine, svinjetine, govedine i mesa koje ima dijelove s većim količinama masti, svedite njihovu konzumaciju na samo povremene prigode. Još jedna kategorija hrane koja gotovo uvijek uzrokuje žgaravicu jesu masni mliječni proizvodi pa izbjegavajte masne sireve ili vrhnja.
Gazirana pića sadržavaju ugljični dioksid i zbog toga obiluju mjehurićima koji povećavaju razinu plinova u želucu i stvaraju veći tlak. Ako gazirano piće u sebi sadrži i kofein, obavezno ga izbjegavajte jer kofein prirodno zakiseljava organizam. Međutim, ako i niste disciplinirani kad je riječ o konzumaciji hrane koja može izazvati refluks ili trebate trenutno i dugotrajno olakšanje, pomoći si možete pripravcima koji mehanički sprječavaju povratak želučanog soka u jednjak.
Reflustat je proizvod koji sadrži natrijev alginat (prirodni polimer ekstrahiran iz smeđih algi) i karbonate koji formiraju gel iznad želučanog sadržaja. Reflustat je pouzdan proizvod koji sadrži prirodne sastojke, a pogodan je i za primjenu u trudnoći te za “noćne žgaravice”.
Kontrolirajte tjelesnu težinu
Bitna je i količina hrane te vrijeme kada ju konzumirate. Izbjegavajte prekomjerne količine voća i povrća, kasne večere i nemojte jesti barem tri sata prije odlaska na spavanje. Također, na tanjuru imajte uravnotežen broj kalorija jer, ono što mnogi ne znaju, prekomjerna tjelesna težina mehanički pritišće želudac i tako potiče žgaravicu. Zbog toga osobe s prekomjernom tjelesnom težinom češće imaju tegobe sa žgaravicom. Važno je napomenuti da mehanički pritisak na želudac može biti uzrokovan i preuskom odjećom. Tjelesna aktivnost preporučuje se kod refluksa jer generalno pomaže probavi. Međutim, izbjegavajte vježbe poput trčanja, dizanja utega, gimnastike, biciklizma i preskakanja užeta, a pokušajte s hodanjem, laganim trčanjem, jogom i plivanjem.
Veza između stresa i žgaravice
Kada nas nešto iznimno živcira znamo reći da ćemo “dobiti žgaravicu”, a prema istraživanjima, to je zaista moguće. Catarina Jansson sa Sveučilišta u Stockholmu provela je istraživanje na 40 000 Norvežana i otkrila da su oni koji su prijavili velike razine stresa na poslu imali bitno veće šanse za oboljenje od GERB-a. Drugo istraživanje objavljeno u časopisu Internal Medicine provedeno je na 12 653 oboljelih od GERB-a, od kojih je više od pola navelo stres kao glavni okidač žgaravice. Međutim američki znanstveni časopis American Journal of Gastroenterology još je 1993. objavio rezultate istraživanja po kojemu su oboljeli od GERB-a koji su prijavili velike količine stresa imali jednake razine želučane kiseline kao i oni koji su prijavili manje bolne simptome. Znanstvenici smatraju da se to događa jer stres dodatno utječe na receptore boli u mozgu, zbog čega bol osjećamo intenzivnije.
S obzirom na rasprostranjenost žgaravice kod ljudi, njezini uzroci i načini liječenja dobro su istraženi. Često se koriste antacidi, a dugotrajno liječenje provodi se H2 blokatorima ili inhibitorima protonske pumpe. Revolucionarnu novost u borbi protiv žgaravice predstavljaju alginati. Ipak, valja znati da ostane li životni stil nepromijenjen, žgaravica će se sigurno vratiti.
